Moždani udar

Moždani udar

Najveću pažnju poklanjamo cerebrovaskularnim bolestima, u narodu poznatim kao šlog ili moždani udar prvenstveno zbog najveće zastupljenosti u populaciji ali i zbog efikasne primarne i sekundarne prevencije nastanka, kao i blagovremenim prepoznavanjem ranih znakova.

Zašto je moždani udar opasan?

  • moždani udar je treći uzrok smrti i prvi uzrok invaliditeta u svetu,
  • svakih 15 minuta u Srbiji neko doživi moždani udar,
  • svake godine od moždanog udara oboli 33000 ljudi,
  • svakih 45 minuta u Srbiji neko umre od moždanog udara,
  • svake godine od moždanog udara umre 11000 ljudi,
  • u Srbiji je moždani udar prvi uzrok skraćenja životnog veka kod žena i drugi kod muškaraca,
  • posledice moždanog udara: 1/3 bolesnika umire, druga trećina ostaje teško invalidna a samo se jedna trećina vraća ranijim aktivnostima.

Dobre vesti su:

  • nastanak moždanog udara se može sprečiti,
  • moždani udar se može efikasno lečiti ali samo ako se odmah prepozna i javi neurologu,
  • dolazak na lečenje u roku od 60 minuta može sprečiti nastanak posledica!

Šta treba znati?

Postoje dve vrste moždanog udara:

Infarkt mozga

  • nastaje usled začepljenja krvnog suda krvnim ugruškom (trombom),

Moždano krvavljenje

  • nastaje usled urođenog ili stečenog poremećaja zida krvnog suda zbog čega dolazi do njegovog pucanja i izliva krvi u deo mozga.

 Simptomi koje treba prepoznati na vreme:

  • iznenadna istovremena slabost ili utrnulost jedne polovine tela (lica, ruke i noge),Iznenadna zbunjenost, smetnje izgovaranja ili razumevanja govora,
  • iznenadne teškoće u viđenju na jednom ili oba oka,
  • iznenadne teškoće u hodu, gubitak ravnoteže ili koordinacije,
  • iznenadna jaka, do tada nedoživljena glavobolja.

Pravovremenim javljanjem neurologu u našoj poliklinici može se uraditi primarna prevencija moždanog udara u sklopu koje se računa procena kardiocerebralnog rizika (kod multirizičnih pacijenata: hipertenzija, dijabet, absolutna aritmija), kod do tada zdravih, i sekundarna prevencija (kod onih koji su već imali moždani udar) laboratorijskim pretragama i kolor dopler ehosonografijom krvnih sudova vrata, kao i konzilijarnim pregledima kod multirizičnih pacijenata.

Treba pomenuti da se preventivnim metodama i uticanjem na faktore rizika (hipertenzija, dijabet, pušenje, gojaznost, nedovoljno kretanje…) pozitivno utičemo i na druga neurološka oboljenja u prvom redu Parkinsonovu bolest, Alchajmerovu i druge oblike demencija.

Tim naših neurologa

Mirjana Spasić

Prof. dr sci. med. specijalista neuropsihijatrije

Gordana Đorđević

Prof. dr sci. med. specijalista neurologije

Srboljub Jolić

Dr med. specijalista neuropsihijatrije

Nikola Vukašinović

Dr med. specijalista neurologije

Neurologija

Neke od najčešćih bolesti i stanja kojima se bavi neurologija su: Moždani udar i druge cerebrovaskularne bolesti Alchajmerova bolest Parkinsonova bole...

EEG

EEG – Elektroencefalografija je najčešće upotrebljavana dijagnostička metoda u neurologiji zbog svoje vrednosti u dijagnostici, jer detektuje ab...

Kolor dopler arterija vrata

Kolor dopler arterija vrata predstavlja neinvazinu, neškodljivu i bezbolnu ultrazvučnu metodu, koja primenom Dopler-ovog efekta na precizan način ispi...