Sleep Apnea sindrom – Poligrafija

Sleep Apnea sindrom

Sleep apnea je čest poremećaj disanja tokom sna, gde dolazi do pojave jedne ili više pauza u disanju.

Sleep apnea se često ne dijagnostikuje. Doktori ne mogu da je detektuju tokom rutinskih pregleda, a ne postoji ni krvni test kojim bi se odredila. Većina ljudi koja ima spavačku apneu ni ne zna da je ima, jer se javlja tokom sna. Pacijent “zaboravlja da diše“ u snu – o tome informaciju najčešće daje partner, pošto pacijent najčešće nije svestan toga.

Epizode prestanka disanja u toku spavanja traju najčešće od 15-60 sekundi. Svaki prestanak disanja se ubrzo završava naglim buđenjem i početkom spontanog disanja. Sve ovo se ponavlja u toku spavanja mnogo puta, često postoji i više od sto takvih ciklusa u toku prosečnih 6-7 sati spavanja. Osobe koje pate od „sleep apnea“ sindroma uglavnom se ne sećaju ovih dešavanja u toku spavanja.

Smatra se da oko 24% odraslih muškaraca i 9% žena ima blaži oblik, a 4 odsto muškaraca i 2 odsto žena teži oblik poremećaja disanja u spavanju.

Pacijenti koji pate od sleep apnee su najčešće gojazne osobe koje hrču, često se bude noću, kašlju, nemirno spavaju. Mada hrkanje samo po sebi ne znači i postojanje ovog poremećaja, ipak je alarm za odlazak kod lekara. Konzumiranje alkohola potencira ispoljavanje kratkotrajnog nedisanja u spavanju.

Svi ljudi koji je imaju hrču, ali nemaju svi koji hrču spavačku apneu.

Koliko je hrkanje opasno po zdravlje (dr Valentin Petrov)?

https://www.linkedin.com/posts/lekarinfo_dr-valentin-petrov-da-li-je-hrkanje-opasno-activity-7102214953247350784-vb-t?utm_source=share&utm_medium=member_android

Najčešći tip je opstruktivna spavačka apnea, što znači da su disajni putevi kolabirali ili su blokirani tokom sna. To dovodi do plitkog disanja ili pauza u disanju.

Sleep apnea drastično smanjuje radnu koncentraciju pojedinca, što je naročito opasno kod profesionalnih vozača, radnika na opasnim mestima i velikoj visini, jer može izazvati tragične incidente.

Loše spavanje ako dugo traje, oštećuje mnoge organe – srce i krvne sudove, pluća, mozak, remeti nivo šećera i masnoća u krvi, dovodi do impotencije i pogoršava već postojeće bolesti kod pacijenata i otežavaju lečenje. učestali prekidi disanja tokom spavanja, koji su praćeni hrkanjem, skraćuju životni vek i mogu čak da prouzrokuju moždani i srčani udar.

Kako da sami posumnjate na ovo oboljenje?

Dnevni simptomi:

  • Ujutru se budite umorni
  • Pospani ste
  • Budite se suvih usta
  • Budite se preznojeni sa mokrim okovratnikom
  • Neobjašnjiva preplašenost posle buđenja
  • Moguća jutarnja glavobolja i mučnina
  • Nedostatak koncentracije
  • Zaboravnost
  • Česte promene raspoloženja
  • Zaspite u vožnji
  • Seksualna disfunkcija
  • Poremećaji pažnje
  • Metabolički disbalans

Noćni simptomi, obično ih primeti Vaš partner:

  • Prestanak disanja nakon koga sledi nagli, dubok udah
  • Hrkanje
  • Često buđenje – prekidi sna, ali se ne sećate toga
  • Osećaj davljenja
  • Nemirno spavanje
  • Duže spavanje
  • Gastroezofagealni refluks
  • Izraženo znojenje

Ređi simptomi:

  • Gubitak sluha
  • Kratkotrajni gubici pamćenja
  • Hipnotične halucinacije
  • Automatsko ponašanje

Dijagnoza se postavlja poligrafijom, uz upotrebu posebno konstruisanih aparata za tu svrhu.

Poligrafija je zlatni standard za postavljanje dijagnoze sleep apnee i uopšte respiratornih poremećaja tokom spavanja. Poligrafski faktori su oni koji tokom spavanja prate disanje, pokrete grudnog koša (primarno) i  abdomena (sekundarno) pomoću elastičnih pojaseva sa senzorima, te pulsna oksimetrija za saturaciju i frekvenciju pulsa.

Kardio medika je prva poliklinika u ovom delu Srbije koja se bavi dijagnostikom poremećaja disanja u toku spavanja odnosno  „SLEEP APNEA“ sindromom.

Aparatura je portabilna i može se konektovati pacijentima i u njihovom domu, u uslovima gde spavaju najviše vremena.

Zavisno od težine bolesti, terapija može biti higijensko dietetski režim ili upotreba aparata koji se  zove CPAP, koji pacijent korisiti preko posebnih maski u toku noći, koji za vreme pauza u disanju „diše za pacijenta“.

Zakažite poligrafiju

Pulmologija

Prevencija, dijagnostika i lečenje astme, bakterijske ili virusne upale pluća, opstruktivnih bolesti pluća i emfizema su uska specijalnost našeg tima...

Spirometrija

Spirometrija je metoda kojom se odredjuje sposobnost ventilacije pluća. Spirometrija je bezbolna metoda, izvodi se na aparatu koji se naziva spirometa...

Bronhoprovokacioni test

Bronhoprovokacioni test se koristi za dokazivanje hiperreaktibilnosti bronhijalnog stabla koje predstavlja bitan simptom astme. Bronhoprovokacioni tes...

Bronhodilatatorni test

Bronhodilatatorni test se izvodi kada je potrebno proceniti protoke vazduha kroz disajne puteve pre i posle davanja lekova koji šire bronhije. Bronhod...

Alergo testovi

Sumnjate da imate alergiju? I ako neke simptome možete prepoznati sami, najsigurniji način da to proverite jesu alergo testovi.  Mnogi od nas su alerg...