Uticaj niskih temperatura na kardiovaskularni sistem

26. 01. 2017.

Uticaj niskih temperatura na kardiovaskularni sistem

Niske temperature, naročito praćene vetrom i dužem izlaganju hladnoći izazivaju povećanje pulsa (srčane frekvence) i povećanje gornjeg (sistolnog)  krvnog pritiska.

Vremenske promene predstavljaju fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a telo zdrave i telo bolesne osobe različito reaguju.

Hladnoća posledično doprinosi sužavanju krvnih sudova i smanjuje dopremanje kiseonika do srca. Kada udišemo hladan vazduh, srce je dodatno aktivirano i potrebno je više kiseonika.

Opasnost!!! Kod bolesnika sa anginom pektoris može se povećati broj anginoznih napada. To može biti okidač i za infarkt srca.

Pored niskih temperatura, vetrovito vreme, kiša, povećana vlažnost vazduha takođe smanjuju temperaturu tela i mogu dovesti do anginoznih napada kod osoba koje boluju od koronarne bolesti srca. Kombinacija prethodno navedenih spoljašnjih faktora može dovesti i do srčane slabosti (insuficijencije) i naprasne srčane smrti.

Savet: Postepeno izlazite iz zagrejane u hladniju prostoriju do izlaganja niskim temperaturama. Slojevito se oblačite. Sa sobom nosite Sprej Nitrolingval. Bez većih fizičkih naprezanja!

Tokom zimskih meseci promena vremena i manji broj dnevnih sati uzrokuju promenu nivoa hormona (kortizola), i povećavavaju mogućnost neželjenih kardioviaskularnih događaja.

Povišen rizik postoji kod osoba:

  • Sa koronarnom bolešću srca, (Angina Pectoris, Preležan Infarkt miokarda).
  • Osoba sa više pridruženih hroničnih bolesti (nelečen povišen krvni pritisak, osobe sklone poremećajima srčanog ritma, dijabetes, šlog, osobe sa  visokim masnoćama u krvi, osobe koje konzumiraju veće količine alkohola, pušači i osobe koje vode sedanterni način života).
  • Starija populacija.

Naročito su na riziku osobe koje misle da su zdrave, u periodu odsustva tegoba a sa velikim brojm faktora  kardio i cerebrovaskularnog rizika.

Velike studije pokazuju da je zimi :

–  znatno veći broj srčanih i moždanih udara  (vetrovito, kišno, maglovito vreme)  u odnosu na leto.

– u proseku, povećane su vrednosti prtiska,

Savet: uz konsultaciju sa Vašim doktorom  potrebno je povećanje doze antihipertenzivnih lekova.

– loše se hranimo (sve je slano, zimnica). Unosimo hranu sa povećanim kalorijskim indeksom.

Savet:  Izbegavajte istovremeni unos  tri slane namernice ( kiseo kupus sa sušenim mesom i slanim sirom)!

Srčani bolesnici ne bi smeli da izlaze kada je izražen subjektivni osećaj hladnoće (vetrovito, hladno, vlažno vreme).  U slučaju da moraju biti napolju,  ne smeju imati veća naprezanja. Potrebno je da smanje fizičku aktivnost na minimum.