Endokrinologija se bavi poremećajima u radu žlezda sa unutrašnjim lučenjem i oboljenjima koja nastaju kao posledica tih poremećaja.

Dijabetes i bolesti štitaste žlezde, ali i druga stanja i bolesti: hiperlipoproteinemije, ili povećanje holesterola i triglicerida, gojaznost i poremećaji ishrane, metabolički sindromi, bolesti paraštitastih žlezda, nadbubrežne žlezde, hipofize, ženskih i muških polnih hormona, poremećaj gustine kostiju, osteoporoza, osteopenija spadaju u domen endokrinologije.

Dijabetes se danas ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, sa prevalencom u stalnom porastu. To je posledica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Ogroman broj pacijenata (oko 50%) ne zna ili nije svestan da boluje od šećerne bolesti, čime se izlaže ozbiljnom riziku ranog razvoja mnogobrojnih komplikacija ove bolesti.

Merenje glikemije (OGTT, celodnevni profil), određivanje HbA1c, insulinemije, samo su neki od kardijalnih faktora za prevenciju, praćenje, kao i lečenje ove bolesti, a naročito za sprečavanje hroničnih komplikacija koje ova bolest donosi sa sobom.

Gojaznost, veliki problem današnjice, naročito među mlađom populacijom. Određivanjem BMI ( body mass index-a), kao i broja kalorija koje su potrebne za dnevne aktivnosti, mogu se odrediti adekvatne hipokalorijske dijete za pojedinca u skladu sa fizičkom aktivnošću.