10. maj – Mađunarodni dan fizičke aktivnosti

10. 05. 2019.

10. maj – Mađunarodni dan fizičke aktivnosti

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je u cilju podizanja svesti celokupne svetske javnosti o značaju i važnosti redovne fizičke aktivnosti u očuvanju i unapređenju dobrog zdravlja i blagostanja 10. maja 2002. godine pokrenula globalnu inicijativu za obeležavanje međunarodnog dana fizičke aktivnosti. Ovaj dan se i u našoj zemlji obeležava pod sloganom „Kretanjem do zdravlja”.

Fizička neaktivnost uz nepravilnu ishranu, nove tehnologije i urbanizaciju predstavlja važan faktor rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti, a kod školske dece može da utiče i na nepravilan razvoj tela i nastanak deformiteta. Procenjuje se da se milion smrtnih slučajeva godišnje u evropskom regionu SZO desi zbog fizičke neaktivnosti.

Pešačenje je jedan od najzdravijih načina rekreacije.

Naučna istraživanja pokazala su da pešačenje smanjuje rizik od pojave hroničnih bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, kardiovaskularne bolesti i maligna oboljenja.

Fizička aktivnost smanjuje rizik od moždanog udara za čak 30% ali ima i blagotvoran uticaj na mentalno zdravlje i raspoloženje.

Savremen  i ubrzan tempo života za posledicu ima sve manje vremena za rekreaciju. Svi negde žurimo: na posao, u školu i zato  nam je potreban automobil ili gradski prevoz. Modernizacija je dovela do rasprostranjene upotrebe računara, koji počinju da koriste mala deca i stiču ružnu naviku da svo svoje slobodno vreme provode sedeći u stolici ispred kompjutera. Na taj način se povećava broj obolelih od šećerne bolesti, gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti kod dece predškolskog i školskog uzrasta. Za sve ovo najbolji lek je fizička aktivnost.

Zato, ako ste nervozni, neraspoloženi, nikako ne možete da se organizujete, nemate zadovoljavajuće rezultate na radnom mestu, predlažemo vam šetnju. Šetnja će promeniti vaše raspoloženje, omogućiti vam da zastanete, razmislite, duboko udahnete, oslušnete zvuke prirode.

Pešačenje je lek i preventiva !

Svi lekari preporučuju odraslim osobama minimum 30 minuta pešačenja,  10000 koraka ili 3 km dnevno. Deci se, za pravilan rast i razvoj preporučuje bar sat vremena aktivnosti dnevno kao  i redovno posećivanje časova fiskulture.

Šetnja je najbolja vežba, dovoljna za zdravlje čitavog organizma.

Smanjuje rizik od gojaznosti

Ljudi koji pešače do posla imaju manje šanse da postanu gojazni, pokazala je studija sprovedena 2009. godina. Koliko vi hodate? Studija iz 2015. godine pokazuje da samo 20 minuta pešačenja tokom dana smanjuje rizik od rane smrti za 30 odsto, a “Mejo klinika” primećuje da pola sata šetnje sagori 150 kalorija.

Dobra prevencija za dijabetes

Pešačenje pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi, što znači da održava nivo insulina u normali i drži dijabetes “na distanci.” Zapravo, 15 minuta šetnje nakon svakog obroka jednako efektno održava nivo šećera u krvi, kao i četrdesetpetominutna šetnja, pokazuje studija iz 2013. godine.

Čuva srce

Većina smatra da je trčanje bolje od šetnje, ali nije baš tako, naročito kada je reč o kardiovaskularnom zdravlju. Istraživanje iz 2013. godine pokazuje da trčanje i šetnja (ukoliko pređete istu razdaljinu) jednako dobro regulišu visok krvni pritisak, holesterol i koronarne bolesti srca. Logično je da treba više vremenda da prepešačite nego da istrčite istu razdaljinu, ali hodanje je bolja opcija naročito za one koji nisu baš fizički spremni, kažu stručnjaci.

Šetnja je dobra za sve tipove građe

Trudnice, gozajni ljudi, oboleli od artritisa… Šetnja je dovoljna lagana fizička aktivnost da je pogodna za sve, kažu doktori, a sa druge strane – aktivnost koja ublažava bol kod hroničnih bolesti.

Bolje raspoloženje

Fizička aktivnost, ma koliko lagana bila, pospešuje oslobađanje endorfina u telu, što znači da ćete biti bolje raspoloženi. To je razlog zašto se fizička aktivnost preporučuje za ublažavanje simptoma blage depresije, ali i kao preventiva. Studija iz 2005. pokazala je da šetnja u trajanju od 35 minuta, pet puta nedeljno, ili 60 minuta tri puta nedeljno, primetno ublažava simptone depresije.

Kvalitetniji san

Izloženost suncu i svežem vazduhu pospešuju proizvodnju melatonina, a sa nivoom ove supstance raste i osećaj pospanosti.

Izaberite i Vi kretanje jer je to pravi put do dobrog zdravlja!